Razumijevanje bolesti
Vrste raka
Rak je opći naziv za grupu bolesti, pri kojima se metabolički izmijenjene ćelije nekontrolisano dijele i mogu napasti okolna tkiva te se širiti po tijelu. Bolesti raka dijelimo prema tkivu porijekla i prema specifičnim organima, gdje se bolest javlja.
Do danas još uvijek nije potpuno jasno koliki je procenat genetskog naslijeđa bolesti, po svjetskim statistikama procenat svake godine pada. Sve je više nalaza da su uzroci: posredno stres, koji posljedično izaziva spor ali hroničan pad imunog sistema, neodgovarajuća ishrana puna antibiotika, hormona, pesticida, herbicida, boja, vještačkih okusa, teških metala u hrani, vodi i zraku…
Glavne grupe raka (prema porijeklu)
Karcinomi
Najčešća vrsta, koja počinje u ćelijama kože ili tkivima koja pokrivaju unutrašnje organe (npr. rak dojke, pluća, prostate, crijeva).
Sarkomi
Potiču iz kosti, hrskavice, masnoće, mišića ili krvnih sudova.
Leukemije
Rakovi krvotvornih tkiva, kao što je koštana srž, pri čemu se u krvi stvara veliki broj nenormalnih bijelih krvnih zrnaca.
Limfomi
Rakovi limfnih čvorova i imunog sistema.
Najčešće vrste raka u Sloveniji
Rak dojke
Najčešća forma raka kod žena, koja počinje u tkivu dojke. Hormonski zavisan rak dojke ili trostruko negativan rak dojke.
Rak prostate
Najčešći rak kod muškaraca, koji se razvija u prostati.
Rak debelog crijeva i rektuma
Čest rak probavnog trakta koji se često razvija iz predkancerogenih promjena (polipa).
Rak pluća
Veoma agresivna forma raka (adenokarcinom pluća, sitnoćelijski rak pluća, pločastoćelijski rak pluća, …).
Rak kože
Uključujući nemelanomski rak kože i opasan melanom.
Limfom (hodgkinov limfom, nehodgkinov limfom)
Rak limfnih čvorova i imunog sistema; razlikujemo Hodgkinov i neHodgkinov limfom.
Rak grlića materice
Rak pankreasa (rak gušterače)
Rak mozga (astrocitom, glioblastom, gliom)
Rak jajnika
Rak jetre
Rak štitne žlijezde
Rak grla
Rak jednjaka
Rak želuca
Rak dvanaestopalačnog crijeva
Rak tankog crijeva
Rak bubrega
Rak nadbubrežne žlijezde
Rak krvi
Rak kostiju
Sarkom (sarkom mekih tkiva, Ewingov sarkom)
Rak testisa
Rak žučnog kanala
KAKO SE ĆELIJA RAKA BRANI OD IMUNIH TIJELA I ŠTA MOŽEMO DA URADIMO, DA POMOGNEMO IMUNOM SISTEMU, DA PONOVNO POČNE PREPOZNAVATI ĆELIJE RAKA I DA IH NAPADA
Imuni sistem igra važnu ulogu
Dokle god je u dobrom stanju, obavlja svoj zadatak i brani tijelo — ubija nastale ćelije raka (matične i kćerinske). Kada ga nepravilnim načinom života dovedemo u stanje u kojem ne može više da obavlja svoj zadatak, može doći do razvoja malignog raka u tijelu. Čovjek je sastavljen približno od 50 biliona ćelija od kojih svaka zdrava ćelija proizvede u 24h približno 1,4 V ATP energije. Dokle god ima dovoljno kisika i nutrijenata obavljat će svoj zadatak i ostati u aerobnom načinu sagorijevanja - proizvodnje ATP energije. Kada zdravoj ćeliji/ćelijama/tijelu nezdravim načinom života postepeno oduzimamo potrebne nutrijente, i smanjujemo koncentraciju kisika u ćeliji prisustvom toksina, koji zakiseljavaju ćelijsku okolinu, ćelija više neće biti sposobna da proizvodi 1,4 V ATP energije u 24 sata. Kada joj proizvodnja energije padne ispod 0,6 V bit će ugroženo njeno preživljavanje i donijet će odluku da preživi, te će promijeniti metabolizam iz aerobnog u anaerobni. Počet će sagorijevati šećer i glutamin bez prisustva kisika. U tom trenutku će se preobratiti iz zdrave ćelije u ćeliju raka. I to je početak oboljenja koje zovemo rak.
Zato je veoma važno živeti i raditi preventivno, te održavati imunski sistem u dobrom stanju.
Vaš prvi korak može početi već danas.
Pozovite ili zakažite - rado ćemo vas saslušati i pomoći vam
CanSolutions