Nazad na početnu

Razumijevanje bolesti

Vrste raka

Rak je opći naziv za grupu bolesti, pri kojima se metabolički izmijenjene ćelije nekontrolisano dijele i mogu napasti okolna tkiva te se širiti po tijelu. Bolesti raka dijelimo prema tkivu porijekla i prema specifičnim organima, gdje se bolest javlja.

Do danas još uvijek nije potpuno jasno koliki je procenat genetskog naslijeđa bolesti, po svjetskim statistikama procenat svake godine pada. Sve je više nalaza da su uzroci: posredno stres, koji posljedično izaziva spor ali hroničan pad imunog sistema, neodgovarajuća ishrana puna antibiotika, hormona, pesticida, herbicida, boja, vještačkih okusa, teških metala u hrani, vodi i zraku…

Glavne grupe raka (prema porijeklu)

Karcinomi

Najčešća vrsta, koja počinje u ćelijama kože ili tkivima koja pokrivaju unutrašnje organe (npr. rak dojke, pluća, prostate, crijeva).

Sarkomi

Potiču iz kosti, hrskavice, masnoće, mišića ili krvnih sudova.

Leukemije

Rakovi krvotvornih tkiva, kao što je koštana srž, pri čemu se u krvi stvara veliki broj nenormalnih bijelih krvnih zrnaca.

Limfomi

Rakovi limfnih čvorova i imunog sistema.

Najčešće vrste raka u Sloveniji

Rak dojke

Najčešća forma raka kod žena, koja počinje u tkivu dojke. Hormonski zavisan rak dojke ili trostruko negativan rak dojke.

Rak prostate

Najčešći rak kod muškaraca, koji se razvija u prostati.

Rak debelog crijeva i rektuma

Čest rak probavnog trakta koji se često razvija iz predkancerogenih promjena (polipa).

Rak pluća

Veoma agresivna forma raka (adenokarcinom pluća, sitnoćelijski rak pluća, pločastoćelijski rak pluća, …).

Rak kože

Uključujući nemelanomski rak kože i opasan melanom.

Limfom (hodgkinov limfom, nehodgkinov limfom)

Rak limfnih čvorova i imunog sistema; razlikujemo Hodgkinov i neHodgkinov limfom.

Rak grlića materice

Rak pankreasa (rak gušterače)

Rak mozga (astrocitom, glioblastom, gliom)

Rak jajnika

Rak jetre

Rak štitne žlijezde

Rak grla

Rak jednjaka

Rak želuca

Rak dvanaestopalačnog crijeva

Rak tankog crijeva

Rak bubrega

Rak nadbubrežne žlijezde

Rak krvi

Rak kostiju

Sarkom (sarkom mekih tkiva, Ewingov sarkom)

Rak testisa

Rak žučnog kanala

KAKO SE ĆELIJA RAKA BRANI OD IMUNIH TIJELA I ŠTA MOŽEMO DA URADIMO, DA POMOGNEMO IMUNOM SISTEMU, DA PONOVNO POČNE PREPOZNAVATI ĆELIJE RAKA I DA IH NAPADA

Imuni sistem igra važnu ulogu

Dokle god je u dobrom stanju, obavlja svoj zadatak i brani tijelo — ubija nastale ćelije raka (matične i kćerinske). Kada ga nepravilnim načinom života dovedemo u stanje u kojem ne može više da obavlja svoj zadatak, može doći do razvoja malignog raka u tijelu. Čovjek je sastavljen približno od 50 biliona ćelija od kojih svaka zdrava ćelija proizvede u 24h približno 1,4 V ATP energije. Dokle god ima dovoljno kisika i nutrijenata obavljat će svoj zadatak i ostati u aerobnom načinu sagorijevanja - proizvodnje ATP energije. Kada zdravoj ćeliji/ćelijama/tijelu nezdravim načinom života postepeno oduzimamo potrebne nutrijente, i smanjujemo koncentraciju kisika u ćeliji prisustvom toksina, koji zakiseljavaju ćelijsku okolinu, ćelija više neće biti sposobna da proizvodi 1,4 V ATP energije u 24 sata. Kada joj proizvodnja energije padne ispod 0,6 V bit će ugroženo njeno preživljavanje i donijet će odluku da preživi, te će promijeniti metabolizam iz aerobnog u anaerobni. Počet će sagorijevati šećer i glutamin bez prisustva kisika. U tom trenutku će se preobratiti iz zdrave ćelije u ćeliju raka. I to je početak oboljenja koje zovemo rak.

Zato je veoma važno živeti i raditi preventivno, te održavati imunski sistem u dobrom stanju.

Vaš prvi korak može početi već danas.

Pozovite ili zakažite - rado ćemo vas saslušati i pomoći vam